Komitet UN za prava deteta poziva države na akciju u prvim smernicama o pravima deteta i životnoj sredini, sa posebnim osvrtom na klimatske promene

Komitet UN za prava deteta je objavio autoritativne smernice za države ugovornice o tome šta moraju da urade da bi zaštitile pravo dece na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu. U svetlu produbljivanja klimatske krize, Komitet je precizirao obavez

07 Septembar 2023
gencomment 2023 environment
UNICEF Srbija/2022/Živojinović

ŽENEVA/NJUJORK, 28. avgust 2023. godine - Po prvi put, Komitet UN za prava deteta izričito je potvrdio pravo dece na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu, objavljivanjem sveobuhvatnog tumačenja obaveza država ugovornica Konvencije UN o pravima deteta.

Ova Konvencija, sačinjena 1989. godine i ratifikovana od strane 196 država, navodi univerzalna prava dece kao što su pravo na život, opstanak i razvoj, kao i pravo na zdravlje. Opšti komentar pruža pravne smernice o tome šta ta prava podrazumevaju za određenu temu ili zakonodavnu oblast. Sada objavljeni „Opšti komentar br. 26 o pravima deteta i životnoj sredini sa posebnim osvrtom na klimatske promene“ izričito se bavi klimatskom krizom, narušavanjem biodiverziteta i sveprisutnim zagađenjem i navodi kontramere za zaštitu života i životnih šansi dece. Filip Žafi, član Komiteta Ujedinjenih nacija za prava deteta, kaže:

„Deca širom sveta predvode borbu protiv klimatskih promena; pozivaju svoje vlade i korporacije na akciju da zaštite planetu i njihovu budućnost. Opštim komentarom br. 26, Komitet za prava deteta ne samo da ponavlja i pojačava glas dece, već i jasno definiše prava dece u vezi sa životnom sredinom koja bi države ugovornice trebalo da poštuju, zaštite i ostvare... zajedno i hitno!“

„Ovaj novi Opšti komentar predstavlja ključni korak ka priznavanju prava svakog deteta na Zemlji da živi u čistoj, zdravoj i održivoj životnoj sredini. Vlade sada moraju preduzeti hitne korake za rešavanje globalne ekološke krize kako bi udahnule život ovim inspirativnim rečima“, kaže Dejvid Bojd, specijalni izvestilac UN za ljudska prava i životnu sredinu.

Opšti komentar br. 26 precizira da su države ugovornice odgovorne ne samo da zaštite prava dece od neposrednih štetnih uticaja, već i od predvidivih kršenja njihovih prava u budućnosti zbog radnji koje države još danas preduzimaju — ili ne preduzimaju. Pored toga, naglašava se da države mogu biti odgovorne ne samo za štetni uticaj po životnu sredinu koji nastaje unutar njihovih granica, već i za štetne ekološke uticaje i uticaje klimatskih promena van njihovih granica. Posebnu pažnju treba posvetiti nesrazmerno velikim negativnim uticajima sa kojima se suočavaju deca u nepovoljnom položaju.

196 država koje su ratifikovale Konvenciju o pravima deteta pozivaju se da preduzmu hitne korake, uključujući organizovanje postepenog izbacivanja uglja, nafte i prirodnog gasa iz upotrebe i prelazak na obnovljive izvore energije, unapređenje kvaliteta vazduha i osiguranje pristupa čistoj vodi, transformisanje industrijske poljoprivrede i ribarstva ka proizvodnji zdrave i održive hrane i zaštitu biodiverziteta.

U smernicama se navodi da se stavovi dece moraju uzimati u obzir prilikom donošenja odluka o životnoj sredini i podvlači se ključna uloga obrazovanja o životnoj sredini za pripremu dece da deluju, zagovaraju i zaštite se od štetnih uticaja na životnu sredinu. Sam Opšti komentar br. 26 je rezultat globalnog i međugeneracijskog rada, uključujući opsežne konsultacije sa državama ugovornicama, međunarodnim i religijskim organizacijama, kao što su organi i specijalizovana tela Ujedinjenih nacija, nacionalne institucije za ljudska prava, organizacije civilnog društva i sama deca.

Džošua Hofert, izvršni direktor organizacije Terre des Hommes iz Nemačke, kaže: „Deca su najmanje odgovorna za klimatsku krizu ali najviše ih pogađaju njene posledice: svake godine, 1,7 miliona dece mlađe od pet godina izgubi život zbog štetnih uticaja na životnu sredinu koji se mogu izbeći. A ipak, deca i mladi su nedovoljno zastupljeni u gotovo svim procesima donošenja odluka o politikama zaštite životne sredine. Opštim komentarom br. 26 pokušali smo da to promenimo: sa više od 16.000 doprinosa koje su dala deca iz 121 zemlje, ovo je bio jedan od najinkluzivnijih procesa učešća dece na nivou UN ikada. Mi u Terre des Hommes smo ponosni na to što smo koordinisali procesom pripreme ovog izvrsnog Opšteg komentara sa Komitetom UN o pravima deteta.“

Organizacija Terre des Hommes — zvanični partner Komiteta za pripremu Opšteg komentara br. 26 — predvodila je proces sa akterima sa više nivoa, sa značajnim uključivanjem i angažovanjem dece kroz konsultacije preko interneta kako bi se prikupile informacije za oblik i sadržaj teksta. Ta međunarodna organizacija za prava deteta koordinisala je globalnim Savetodavnim odborom eksperata i timom od 13 dece savetnika uzrasta od 11 do 17 godina kako bi se pružila podrška Komitetu. Dečiji fond Ujedinjenih nacija (UNICEF), kao član Savetodavnog odbora, obezbedio je tehničko i stručno znanje i pomogao da se prikupe mišljenja dece širom sveta u procesu konsultacija.

Jedno od dece savetnika, Aniva, sedamnaesstogodišnja aktivistkinja u oblasti klime i prava deteta sa pacifičkih ostrva, komentariše: „Za mene, Opšti komentar predstavlja globalnu promenu koja je neophodna u nastavku borbe protiv ekoloških problema i preduzimanju globalnih koraka u zaštiti naše planete za našu i buduće generacije. Deci daje jaču osnovu u međunarodnom pravu za ostvarivanje naših prava na zdravu životnu sredinu. Na globalnom nivou, vidimo da ljudi preduzimaju sve više mera da zaštite životnu sredinu kroz ljudska prava, a Opšti komentar br. 26 je važan deo toga.“

Opšti komentar br. 26 pomaže u tumačenju obaveza država iz Pariskog sporazuma da poštuju, promovišu i uzimaju u obzir svoje obaveze u pogledu prava deteta kada preduzimaju mere za odgovor na klimatske promene. Takođe jasno stavlja do znanja da se moraju sprovesti procene uticaja na prava deteta za sve zakone, javne politike i projekte, propise, budžete ili druge odluke u vezi sa životnom sredinom. Države ugovornice će morati periodično da izveštavaju Komitet UN o relevantnom napretku koji su ostvarile u zaštiti prava dece u vezi sa životnom sredinom.

„Klimatsko finansiranje i odluke o javnim politikama i dalje zanemaruju potrebe dece“, rekla je Paloma Eskudero, specijalna savetnica UNICEF-a za zagovaranje za prava deteta i klimatska akciju. „To se mora promeniti. Opšti komentar je hitan poziv zemljama da daju prioritet aktivnostima u svim aspektima detinjstva na koje utiču klimatske promene, kao što su prava dece na obrazovanje, ispravnu vodu i zdravo okruženje. Klimatska kriza je kriza prava deteta. Svaka vlada ima obavezu da zaštiti prava svakog deteta u svakom kutku planete, a posebno onih dečaka i devojčica koji žive u zemljama koje su najmanje doprinele ovom problemu, ali su suočene sa najopasnijim poplavama, sušama, olujama i vrućinama.“

Kontakti za medije.

Jadranka Milanović
Communication Officer
UNICEF Srbija
Tel: + 381 11 3602 104
Tel: +381 63 336 283

O UNICEF-u

Prisutni smo u više od 190 zemalja i teritorija, a kroz sve što radimo promovišemo prava i dobrobit dece, posebno one koja su najugroženija i isključena. U potpunosti se finansiramo od dobrovoljnih priloga pojedinaca, država i vlada, fondacija i kompanija.

Pratite UNICEF Srbija na: Facebook-uTwitter-uYouTube-uInstagram-u i LinkedIn-u.